Burza žitarica

////Burza žitarica
Burza žitarica 2017-09-24T15:57:15+00:00
Fortrade burza zitarica

Burza žitarica ili kako se jos naziva “Produktna burza” ili robna burza, osnovana je u Novom Sadu 1958. godine. odlukom Vlade Republike Srbije-Tada je zamisljena i oformljena kao mjesto organiziranja robno-burzovnih sastanaka i mjesto informiranja javnosti o zaključenim robno-burzovnim transakcijama i cijenama poljoprivrednih proizvoda. I dan danas, može se reći, da ima istovjetnu funkciju, s tim da je burza žitarica po ugledu na svjetske robne burze doživjela svoj napredak u tehnoloskom, kao iu svakom drugom smislu prateći trendove suvremenog načina poslovanja. Naime, prvi burzovni sastanak organiziran je 29. svibnja, 1959. godine, a od osnutka pa do danas, preko robne burze žitarica (“Produktna burza”), prometovano je preko 16 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda. Primjerice, da bi se sagledao obim poslovanja koji ima današnja burza žitarica, statistički podaci govore da je u vrijeme SFRJ prosječan godišnji promet preko burze bio oko 350.000 tona robe, a od devedesetih godina dvadesetog stoljeća promet je čak pao na tek nešto više od 100.000 tona. Naime, prve ideje o osnivanju burze u Hrvatskoj javile su se tijekom tridesetih godina devetnaestog stoljeća. Osnivanje burze u ondašnjoj Hrvatskoj imalo je prije svega ekonomski, ali i nacionalni značaj. To je bilo vrijeme buđenja nacionalne svijesti i stvaranja institucija koje su potvrđivale dobiveni status potpune samostalnosti i državnosti Srbije, pa je tako Narodna skupština 3. studenog 1886. godine usvojila Zakon o javnim burzama. Tek nakon osam godina od usvajanja Zakona, burza u Beogradu je počela sa radom. Tadašnja Beogradska burza je pokušala najprije razvije svoju aktivnost kao produktna burza da bi se cijene poljoprivrednjih proizvoda formirale na domaćem tržistu. Pošto je burzansko trgovanje postajalo sve uspješnije i obimnije, izvršeno je razdvajanje poslova: odjel za robu je ostalo u kafani “Bosna” na obali Save, kao Produktna burza (burza žitarica), dok je odjel za valute i efekte (Valutna burza) prešlo u prostorije hotela “Srpski Kruna”, u Knez Mihailovoj ulici. Tu je Burza radila sve do početka Prvog svjetskog rata, do 1914. godine.

Robna burza žitarica poslovala je kao poduzeće za robno-burzansko posredovanje i informiranje, jer je imala status društvenog poduzeća sve do osmog studenog 2007. godine, kada je nakon bogate polustoljetne povijesti koju ima Produktna burza na sjednici Republičke vlade donesena Odluka o izmjenama i dopunama osnivačkog akta poduzeća, čime je Produktna burza (rpbna burza žitarica) promijenila svoj vlasnički status i iz forme društvenog poduzeća transformirala se u dioničko društvo. Dakle, Produktna burza danas je jednopersonalno zatvoreno dioničko društvo. Razloga za zadovoljstvo zbog načina kako je riješen status ove svakako značajne institucije i važne karike u kreiranju dobro organiziranog tržišnog sustava, svakako ima jer u situaciji kada zakonski okvir za poslovanje robnih burzi ima svoje nedostatke, ovakvo statusno rješenje je jedino svrsishodno, pa samim tim i najbolji. Samim tim je robna burza žitarica osigurala dovoljno vremena da se tehnički, tehnološki, kadrovski i organizacijski što bolje pripremi za ono što je čeka nakon zaokruženja zakonske infrastructure, a budući da je vlasnik burze država čiji je autoritet nesporan, a pogotovo kada treba stati iza jedne ozbiljne ideje i podržiti jednu koncepciju institucije od općeg interesa što Produktna burza to svakako jest, status kakav danas ima sigurno joj jamči dobru perspektivu za daljnje poslovanje. Dakle, suština je u tome, da se održi kontinuitet poslovanja od sustava postojećeg načina organiziranja robnog burzanskog tržišta sve do razine poslovanja u skladu sa suvremenim načelima organiziranja SPOT i terminskog burzovnog tržišta, čemu iz dana u dan teži i robna burza žitarica.