Sirova nafta

Sirova nafta 2017-09-24T15:57:16+00:00
Fortrade sirova nafta

Sirova nafta spada u strateški važne sirovine u svijetu na koje u velikoj mjeri utječu pomicanja u odnosima snaga na makroekonomskom planu. Moglo bi se reći da je taj odnos upravo recipročan, šta više, uzajamno veoma usko povezan, u smislu da geopolitički odnosi u svijetu poprilično ovise, ali i izravno utječu na ovaj energent. Naime, cijena sirove nafte, kao i eksploatacija sirove nafte bitno određuju inače snažan razvoj ekonomija svijeta, au posljednjim godinama, zemalja tzv. trećeg svijeta (Kina, Južna Koreja i Indija) gdje se bilježi povećana potražnja za sirovom naftom. Ako se pouzdano zna podatak da su poprilično iscrpljeni izvori sirove nafte u svijetu, potražnja za sirovom naftom i kretanje njezine cijene na tržištu izazivaju veliku pozornost stručnjaka iz oblasti ekonomije i financija, ali i svim vodećim granama znanosti i gospodarstva. Osim toga, sve više u žiži interesovanja nalaze se znanstveni pronalasci koji bi osigurali neki od alternativnih izvora energije, a sve u cilju da se prenebegne u bliskoj budućnosti problem u vezi sa nedostatkom sirove nafte. Međutim, važno je istaći da na kretanje cijene sirove nafte na globalnom finansisjkim tržištu, pored tržišnih odnosa ponude i potražnje utječe i niz netržišnih razloga od koji politika ima najvažniju ulogu. U svakom slučaju, na svjetskom tržištu bilježi se stalna potražnja i rast cijene sirove nafte na šta najviše utječu Federalne reserve SAD i zemalja OECD-a, kao i nagli razvoj gospodarstva Rusije na bazi ovog važnog energenta. Dakle, sirova nafta u svijetu bilježi konstantnu potražnju koja se očekuje i idućih godina, a to prirodno prati nagli rast cijene i drugih problemima vezanih za proizvodnju sirove nafte.

Pored geopolitičkih odnosa, netržišnih i tržišnih prilika koje utječu na jedan od najvažnijih strateških energenata, sirova nafta i njena eksploatacija problem nalaze u nedostatku slatke lake nafte na tržištu. Sweet light oil je kategorija nafte u koju spadaju američka slatka nafta, sirova nafta iz nalazišta Sjevernog mora, kao i dio nafte sa Bliskog Istoka, Afrike i Venezuele. Naime, slatka laka nafta ima jeftiniju proizvodnju i preradu budući da se nalazi na manjim dubinama. Međutim, nedostatak ove vrste nafte u svijetu teži da se prevaziđe korištenjem drugih tipova iz nalazišta sirove nafte, ponajprije iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, gdje su krajem prošlog stoljeća otkrivena brojna nalazišta sa ogromnom količinom sirove nafte, ali vrlo slabo iskorištena uslijed nedostatka sredstava za eksploataciju i preradu. Primjerice, u bivšem Sovjetskom Savezu se godišnja proizvodnja sirove nafte kretala u iznosu do milijun tona, dok je razvoj uprava država nastalih na toj teritoriji, prije svega Rusiji, doveo do naglog razvoja proizvodnje do više desetaka milijuna tona na godišnjem nivou. Razmjerno povećanju eksploatacije, uređuju se i pooštravaju porezni zakoni, zakoni za zaštitu okoliša i slično što prati proizvodnju i potražnju za energentom kakav je sirova nafta, a to prirodno povećava troškove istraživanja i ukupnog proizvodnog procesa. Iz svega navedenog proizlazi jasan zaključak da je cijena koju bilježi sirova nafta na globalnom financijskom tržištu u stalnom porastu, sa tendencijom da se ne mogu očekivati bitnija pojeftinjenja u skorijem vremenskom razdoblju. Tome svakako doprinose i spekulativna ponašanja investicijskih fondova koji investiraju na tržištu sirove nafte. Osim toga, potencijalne rezerve nafte se nalaze na velikim dubinama, pa je samim tim eksploatacija očekivano skuplja, tako da sirova nafta svoju proizvodnju i daljnju distribuciju bazira na vrlo skupim tehnologijama i proizvodnim procesima. Dosadašnja istraživanja u svijetu su dala podatke da se preostala ležišta nalaze dublje od 3.500 metara na kopnu, au vodi su na dubinama većim od 2.500 metara i da su ležišta u moru iu arktičkom području, gdje je vječiti led. Osim toga, te buduće nafte neće biti slatke lake, već nafte sa mnogo štetnih primjesa, poput sumpora, CO2 i slično, što također povećava troškove proizvodnje. Veliki potencijal budućih rezervi predstavljaju i nekonvencionalni izvori, kao što su naftni pijesak i naftni tar, kod nas poznati kao uljni škriljci. Istraživanja i privođenje proizvodnji ovakvih nalazišta košta i više od nekoliko desetaka milijardi dolara, a prerada i rafinacija nafte zadovoljavajućeg kvaliteta predstavlja dugotrajan i skup proces, a posebice ako se uzme u obzir da se troškovi rafinacije se kod tako skupih procesa subvencioniraju direktno iz proizvodnje, što dovodi do povećanja cijena po kojima će se u budućnosti nuditi sirova nafta.